|
Prvo pitanje: Kakav je propis u pogledu imama koji u opće ne poznaje propise
učenja iako znamo da je očita greška haram po konsenzusu?
Odgovor: Ako se ovdje podrazumijeva imam koji ne praktijuje tedžvidska
pravila, gunne i dužina, ili da griješi u njihovoj primjeni, njegov namaz
nije pokvaren. Zbog toga što su tedžvidska pravila termini a ne kao obaveza
radi kojih će se uslovljavati valjanost namaza.
Ali ako se time misli njegovo nepoznavanje propisa učenja time što pravi
očite greške tokom učenja Kur'ana onda tu postoji pojašnjenje. To je
pojasnio Šejhul Islam Ibn Tejmijje rahimehullah u odgovoru na pitanje slično
prethodnom, pa kaže:
Ako se radi o čovjeku koji ne uči pravilno fatihu, što je nemoguće, jer svi
ljudi od običnih i učenih uče fatihu na način kojim će namaz biti valjan.
Jer blage greške ili neprimjetne koje ne mijenjaju značenje Kur'ana ne kvare
namaz. Zbog toga što postoji više kiraeta kada se uči fatiha. Pa ko bi učio:
alejhim, alejhum ili alejhumu. Ili ako bi učio ssirat, sirat ili zirat, onda
nema smetnje jer su ovo poznati kiraeti. Ili ako bi učio elhamdu lillahi ili
elhamdu lullahi, ili ako bi učio rabbil alemin ili rabbel alemin, ili sa
kesrom i tome slično onda bi on učio po kiraetima koji su tako prenešeni.
Namaz osobe koja klanja za takvim imamom je valjan. Ali ako bi učio rubbul
alemin ili meleki jevmi din, sa fethom to bi bila greška ali koja ne mijenja
značenje ajeta niti kvari namaz. Ako se radi o imamu koji klanja sve pet
vakata onaj ko bolje uči od njega će klanjati iza njega. Fetava kubra ( 2 /
214).
Kažem da ako bi greška bila tolika da mijenja značenje kao da kaže enamtu
umjesto siratalezine enamte alejhim, onda bi to pokvarilo namaz.
U svakom slučaju ako je učenje izmjenilo značenje onda je namaz pokvaren, a
ako ne onda je namaz valjan bez razlike da li čovjek sam klanjao ili iza
imama.
Uspjeh je samo kod Allaha.
Drugo pitanje: Kakav je propis namaza iza imama u čiji namaz sumnjam, dakle
u onima u kojima se ne uči na glas, u smislu da li primjenjuje ruknove i
šartove ili ne? Hoću li obnoviti namaz ili ne?
Odgovor: Sigurnost se neće uklonuti sumnjom, pa ako se pojavi nešto što kola
u tvojim prsima o imamu bez dokaza nego samo pretpstavke, onda nemoj se
povoditi za pretpostavkama. Zbog toga što je to najlažniji govor. Nego
klanjaj iza imama na temelju osnove a to je ispavnost.
Ali ako se potvrdi da imam kvari namaz dodatcima ili oduzimanjem, ili nečim
drugim što u osnovi kvari namaz onda je namaz osobe koja klanja sa njim
zajedno sa njegovim namazom pokvaren ako zna za tu grešku. Takav se namaz
mora ponoviti. Allah najbolje zna.
Treće pitanje: Da li je dozvoljeno klanjati u autu dok putujem ako nastupi
namasko vrijeme? Ako je dozvoljeno onda na koji način se obavlja namaz?
Odgovor: Namaz u autu i drugim sredstvima prijevoza modernog doba je valjan
za putnika analogijom namaza na jahalici. Međutim onaj ko klanja u
prijevoznom sredstvu mora se okrenuti prema Kibli u toku farz namaza. Jer je
okretanje prema Kibli uslov namaza i zato što je to nešto moguće učiniti u
toku putovanja. Bez razlike da li se radilo o tome da okrene auto ili da se
okrene on na sjedištu ili da nađe prostora na većim prevoznim sredstvima kao
što je u vozu i sl. Ovaj stav je zastupao Imam En Nevevi u komentaru na
Muslimov Sahih. Jer je na tom mjestu spomenuo olakšicu onome ko upravlja
lađom i ni kome više u ostalim vrstama prevoznih sredstava.
Ako ne bude mogao da se okrene prema Kibli klanjat će na na jahalici u kojem
pravcu mora da klanja. Ovo kada je riječ o obaveznim namazima. Što se tiče
nafila okretanje prema Kibli nije uslov u toku namaza po stavu većine
učenjaka i ovaj stav je ispravniji.
Obadvojica Šejhova, Ebu Davud, Nesai i Ahmed bilježe predaju od Abdullaha b.
Omera radijjallahu anhuma da je rekao: Allahov Poslanik salallahu te'ala
alejhi ve selem je klanjao na svojoj jahalici gdje god da se okrenuo. Na
njoj je klanjao vitr osim što na njoj nije klanjao obavezne namaze.
Buharija i drugi bilježe hadis od Džabira b. Abdullaha radijjallahu anhu da
je Allahov Poslanik salallahu te'ala alejhi ve selem klanjao na jahalici
gdje god da se ona okrene. Kada bi htjeo klanjati farz sišao bi sa nje pa bi
se okrenuo prema Kibli.
U Tirmizijevom Sunnenu sa lancem za kojeg kaže da je vjerodostojan od
Džabira prenosi da je rekao: Poslao me Allahov Poslanik salallahu te'ala
alejhi ve selem radi potrebe pa kada sam se vratio zatekao sam ga kako
klanja prema istoku dok mu je sedžda bila niža od rukua'.
Imam Tirmizi nakon što je prenio ovaj hadis kaže: Svi učenjaci postupaju po
ovome i nije nam poznato razilaženje. Oni smatraju da nema smetnje da putnik
klanja na svojoj jahalici nafilu bez razlike gdje okrenut, prema Kibli ili
negdje drugo.
Šejhul Islam Ibn Tejmijje rahimehullah kaže: Za farz je uslovljeno ono što
nije za nafilu, od stajanja i okretanja prema Kibli shodno mogućnosti. Dok
je nafila dozvoljena na putu onako kako je bilo u sunnetu Allahovog
Poslanika salallahu te'ala alejhi ve selem. Ovo je tačka slaganja među
učenjacima o dozvolenosti ovakvog namaza. Tj. da se klanja bez stajanja i
okretanja prema Kibli. Jer je nemoguće da klanja dobrovoljne namaze na
jahalici osim na ovaj način. A ako bi mu se zabranila nafila u ovom obliku
to bi bio propust ibadeta Allahu kojeg nemože obaviti osim na ovaj način. Za
razliku od farza radi kojeg se može spustiti i što mu neće smetati u toku
putovanja. Onaj ko nemože da sjaše, radi borbe, bolesti ili straha onda će
klanjati farz također na jahalici. Medžmual fetava ( 21 / 285).
Ibnul Kajjim kaže: Okretanje prema Kibli je uslov osim kada je riječ o
dobrovoljnom namazu na jahalici. On će u tom slučaju klanjati gdje god da se
okrene. Onaj ko se nemože okrenuti prema Kibli radi straha ili nečega drugog
onda će klanjati onako kako može. Svako drugi mimo ova dva slučaja se mora
okrenuti prema Kibli jer mu namaz u suprotnom neće biti valjan. Šerhul umde
( 4 / 521).
Tako brate muslimanu klanjaj gdje god te zatekne namaz u prijevoznim
sredstvima shodno tvojim mogućnostima. Okreni se prema Kibli u farzovima dok
u nafilama to nije obaveza. Vjera je lahka i Allah nam u našoj vjeri nije
učinio poteškoće. Hvala Allahu.
Četvrto pitanje: Kakav je propis imama koji predvodi ljude na četvero –
rekatnom namazu pa zaboravi i ustane na peti rekat? Šta trebaju klanjači da
urade? I šta mora imam učiniti kako mu namaz ne bi bio pokvaren?
Odgovor: Ako imam ustane na dodatni rekat u obaveznim namazima kao što je
treći na sabahu, četvri na akšamu i peti na četvero – rekatnim namazima onda
je obaveza klanjača da mu skrenu pažnju na to. To će se učiniti na
šerijatski način što podrazumijeva od muškaraca tekbirom ili sa izgovaranjem
subhanallah dok će žene udariti dlanom jedne ruke od hrbet druge ruke.
Buharija i Ahmed bilježe predaju od Ebu Hurejre radijjallahu anhu da je
Vjerovjesnik salallahu te'ala alejhi ve selem rekao: Subhanallah će reći
muškarci a žene će pljesnuti rukama.
U obadva Sahiha, Sunnenima Ebu Davuda i Nesaija te Muvetei od Sehla b. Seada
Es Saidija se prenosi da je Allahov Poslanik salallahu te'ala alejhi ve
selem rekao: Onaj ko primijeti grešku u namaza neka kaže subhanallah jer ako
to učini osvrnut će se na njegovu opomenu dok će žene pljesnuti rukama.
Kada se imam upozori u trenutku kada bude ustajao na dodatni rekat njegova
obaveza je da sjedne na tešehud zatim preda selam i učini sehvi sedždu čemu
je dokaz hadis od Abdullaha b. Mesuda kojeg ćemo navesti. Ali ako je završio
posljednji tešehud pa ustane na dodatni rekat sjest će i predati selam
odmah. Dakle, neće ponavljati tešehud jer ako ne sjedne namaz će biti
pokvaren kao i onima koji klanjaju iza njega i prate ga u dodatnom rekatu
jer zna da je taj rekat višak.
Čak u ovakvom stanju na klanjaču je obaveza da ostane sjediti nastavljući sa
zikrom i dovom, što u suštini, njemu, predstavlja priliku činjenja dobra na
kraju namaza, sve dok imam ne završi dodatni rekat. Pa kada sjedne i preda
selam onda će i klanjači predati selam sa njim bez da ga prestiže jer je
slijeđenje imama vadžib. Klanjači nemaju pravo da napuste namaz prije nego
što imam završi.
Onaj ko je ubjeđen da je imam napravio grešku u namazu radi koje je namaz
pokvaren, kao da doda ili oduzme, pa ne upozori imama, njegov namaz neće
biti valjan za razliku od imama i ostalih klanjača. Zbog toga što oni
neznaju šta se desilo od dodavanja ili oduzimanja. Ali ako imam se sjeti,
sam po sebi, u toku ili poslije namaza, mora se vratiti ponovo zanijetiti
namaz učiniti dvije sehvi sedžde makar se kraj prethodnog namaza završio
prije izvjesnog vremena pričom ili ovosjvetskim poslovima ali sve dok se
nalazi unutar džamije. Buharija i autori Sunnena, dok je oba verzija
Buharina, bilježe predaju od Ebu Hurejre radijjallahu anhu da je rekao:
Allahov Poslanik salallahu te'ala alejhi ve selem nam je klanjao jedan od
noćnih namaza dva rekata pa je predao selam. Pa je ustao te stao kod jednog
drvenog stuba naslonivši se na njega kao da je ljut. Stavio je desnu ruku
preko lijeve i isprepletao prste. Stavio je desni obraz na lijevu ruku a ja
sam brzo izašao iz džamije pa su povikali: Namaz se skratio. Među ljudima su
bili Ebu Bekr i Omer ali su se bojali da ga pitaju. Među ljudima je također
bio čovjek dugih ruku po imenu Zul Jedejn. On reče: Allahov Poslaniče, jesi
li zaboravio ili je namaz skraćen? Kaže: Nisam zaboravio niti je namaz
skraćen. Pa reče: Jel tako kao što je rekao Zul Jedejn? Oni rekoše: Da. On
prođe naprijed pa klanja ono što je izostavio pa predade selam. Zatim je
donio tekbir pa učinio sedždu ili je malo više oduljio. Zatim je podigao
glavu pa ponovo donio tekbir i učinio istu sedždu ili je malo više oduljio.
Zatim je podigao glavu i donio tekbir. Možda su ga upitali, dakle prenosioca
hadisa. Pa je predao selam. Pa je rekao: Obavijestio me Imran b. Hussajjin
da je rekao pa je predao selam.
Buharija i autori Sunnena osim Ibn Madže i Ahmeda bilježe predaju od
Abdullaha b. Mesuda radijjallahu anhu da je Allahov Poslanik salallahu
te'ala alejhi ve selem klanjao podne pet rekata. Pa mu je rečeno: Jel na
namaz nešto dodano? Kaže: A šta to? Rekoše: Klanjao si pet rekata. Oni učini
dvije sedžde nakon selama.
Ako se nešto doda u namazu, ispravnije je učiniti sedždu nakon selama, kao
što je navedeno u ovom hadisu a Allah najbolje zna i neka je selam i salavat
na našeg vjerovjesnika Muhammeda, njegovu porodicu i sve ashabe.
د . أحمد بن عبد الكريم نجيب
Dr. Ahmad Nedžib
alhaisam@gmail.com
|
