Četiri fetve o propisima imama i klanjačima
أربع فتاوى في أحكام الإمام و المأموم

د . أحمد بن عبد الكريم نجيب
Dr. Ahmad Nedžib

Prvo pitanje: Kakav je propis u pogledu imama koji u opće ne poznaje propise učenja iako znamo da je očita greška haram po konsenzusu?

Odgovor: Ako se ovdje podrazumijeva imam koji ne praktijuje tedžvidska pravila, gunne i dužina, ili da griješi u njihovoj primjeni, njegov namaz nije pokvaren. Zbog toga što su tedžvidska pravila termini a ne kao obaveza radi kojih će se uslovljavati valjanost namaza.
Ali ako se time misli njegovo nepoznavanje propisa učenja time što pravi očite greške tokom učenja Kur'ana onda tu postoji pojašnjenje. To je pojasnio Šejhul Islam Ibn Tejmijje rahimehullah u odgovoru na pitanje slično prethodnom, pa kaže:
Ako se radi o čovjeku koji ne uči pravilno fatihu, što je nemoguće, jer svi ljudi od običnih i učenih uče fatihu na način kojim će namaz biti valjan. Jer blage greške ili neprimjetne koje ne mijenjaju značenje Kur'ana ne kvare namaz. Zbog toga što postoji više kiraeta kada se uči fatiha. Pa ko bi učio: alejhim, alejhum ili alejhumu. Ili ako bi učio ssirat, sirat ili zirat, onda nema smetnje jer su ovo poznati kiraeti. Ili ako bi učio elhamdu lillahi ili elhamdu lullahi, ili ako bi učio rabbil alemin ili rabbel alemin, ili sa kesrom i tome slično onda bi on učio po kiraetima koji su tako prenešeni. Namaz osobe koja klanja za takvim imamom je valjan. Ali ako bi učio rubbul alemin ili meleki jevmi din, sa fethom to bi bila greška ali koja ne mijenja značenje ajeta niti kvari namaz. Ako se radi o imamu koji klanja sve pet vakata onaj ko bolje uči od njega će klanjati iza njega. Fetava kubra ( 2 / 214).
Kažem da ako bi greška bila tolika da mijenja značenje kao da kaže enamtu umjesto siratalezine enamte alejhim, onda bi to pokvarilo namaz.
U svakom slučaju ako je učenje izmjenilo značenje onda je namaz pokvaren, a ako ne onda je namaz valjan bez razlike da li čovjek sam klanjao ili iza imama.

Uspjeh je samo kod Allaha.

Drugo pitanje: Kakav je propis namaza iza imama u čiji namaz sumnjam, dakle u onima u kojima se ne uči na glas, u smislu da li primjenjuje ruknove i šartove ili ne? Hoću li obnoviti namaz ili ne?

Odgovor: Sigurnost se neće uklonuti sumnjom, pa ako se pojavi nešto što kola u tvojim prsima o imamu bez dokaza nego samo pretpstavke, onda nemoj se povoditi za pretpostavkama. Zbog toga što je to najlažniji govor. Nego klanjaj iza imama na temelju osnove a to je ispavnost.
Ali ako se potvrdi da imam kvari namaz dodatcima ili oduzimanjem, ili nečim drugim što u osnovi kvari namaz onda je namaz osobe koja klanja sa njim zajedno sa njegovim namazom pokvaren ako zna za tu grešku. Takav se namaz mora ponoviti. Allah najbolje zna.

Treće pitanje: Da li je dozvoljeno klanjati u autu dok putujem ako nastupi namasko vrijeme? Ako je dozvoljeno onda na koji način se obavlja namaz?

Odgovor: Namaz u autu i drugim sredstvima prijevoza modernog doba je valjan za putnika analogijom namaza na jahalici. Međutim onaj ko klanja u prijevoznom sredstvu mora se okrenuti prema Kibli u toku farz namaza. Jer je okretanje prema Kibli uslov namaza i zato što je to nešto moguće učiniti u toku putovanja. Bez razlike da li se radilo o tome da okrene auto ili da se okrene on na sjedištu ili da nađe prostora na većim prevoznim sredstvima kao što je u vozu i sl. Ovaj stav je zastupao Imam En Nevevi u komentaru na Muslimov Sahih. Jer je na tom mjestu spomenuo olakšicu onome ko upravlja lađom i ni kome više u ostalim vrstama prevoznih sredstava.

Ako ne bude mogao da se okrene prema Kibli klanjat će na na jahalici u kojem pravcu mora da klanja. Ovo kada je riječ o obaveznim namazima. Što se tiče nafila okretanje prema Kibli nije uslov u toku namaza po stavu većine učenjaka i ovaj stav je ispravniji.
Obadvojica Šejhova, Ebu Davud, Nesai i Ahmed bilježe predaju od Abdullaha b. Omera radijjallahu anhuma da je rekao: Allahov Poslanik salallahu te'ala alejhi ve selem je klanjao na svojoj jahalici gdje god da se okrenuo. Na njoj je klanjao vitr osim što na njoj nije klanjao obavezne namaze.
Buharija i drugi bilježe hadis od Džabira b. Abdullaha radijjallahu anhu da je Allahov Poslanik salallahu te'ala alejhi ve selem klanjao na jahalici gdje god da se ona okrene. Kada bi htjeo klanjati farz sišao bi sa nje pa bi se okrenuo prema Kibli.
U Tirmizijevom Sunnenu sa lancem za kojeg kaže da je vjerodostojan od Džabira prenosi da je rekao: Poslao me Allahov Poslanik salallahu te'ala alejhi ve selem radi potrebe pa kada sam se vratio zatekao sam ga kako klanja prema istoku dok mu je sedžda bila niža od rukua'.
Imam Tirmizi nakon što je prenio ovaj hadis kaže: Svi učenjaci postupaju po ovome i nije nam poznato razilaženje. Oni smatraju da nema smetnje da putnik klanja na svojoj jahalici nafilu bez razlike gdje okrenut, prema Kibli ili negdje drugo.

Šejhul Islam Ibn Tejmijje rahimehullah kaže: Za farz je uslovljeno ono što nije za nafilu, od stajanja i okretanja prema Kibli shodno mogućnosti. Dok je nafila dozvoljena na putu onako kako je bilo u sunnetu Allahovog Poslanika salallahu te'ala alejhi ve selem. Ovo je tačka slaganja među učenjacima o dozvolenosti ovakvog namaza. Tj. da se klanja bez stajanja i okretanja prema Kibli. Jer je nemoguće da klanja dobrovoljne namaze na jahalici osim na ovaj način. A ako bi mu se zabranila nafila u ovom obliku to bi bio propust ibadeta Allahu kojeg nemože obaviti osim na ovaj način. Za razliku od farza radi kojeg se može spustiti i što mu neće smetati u toku putovanja. Onaj ko nemože da sjaše, radi borbe, bolesti ili straha onda će klanjati farz također na jahalici. Medžmual fetava ( 21 / 285).
Ibnul Kajjim kaže: Okretanje prema Kibli je uslov osim kada je riječ o dobrovoljnom namazu na jahalici. On će u tom slučaju klanjati gdje god da se okrene. Onaj ko se nemože okrenuti prema Kibli radi straha ili nečega drugog onda će klanjati onako kako može. Svako drugi mimo ova dva slučaja se mora okrenuti prema Kibli jer mu namaz u suprotnom neće biti valjan. Šerhul umde ( 4 / 521).

Tako brate muslimanu klanjaj gdje god te zatekne namaz u prijevoznim sredstvima shodno tvojim mogućnostima. Okreni se prema Kibli u farzovima dok u nafilama to nije obaveza. Vjera je lahka i Allah nam u našoj vjeri nije učinio poteškoće. Hvala Allahu.

Četvrto pitanje: Kakav je propis imama koji predvodi ljude na četvero – rekatnom namazu pa zaboravi i ustane na peti rekat? Šta trebaju klanjači da urade? I šta mora imam učiniti kako mu namaz ne bi bio pokvaren?

Odgovor: Ako imam ustane na dodatni rekat u obaveznim namazima kao što je treći na sabahu, četvri na akšamu i peti na četvero – rekatnim namazima onda je obaveza klanjača da mu skrenu pažnju na to. To će se učiniti na šerijatski način što podrazumijeva od muškaraca tekbirom ili sa izgovaranjem subhanallah dok će žene udariti dlanom jedne ruke od hrbet druge ruke. Buharija i Ahmed bilježe predaju od Ebu Hurejre radijjallahu anhu da je Vjerovjesnik salallahu te'ala alejhi ve selem rekao: Subhanallah će reći muškarci a žene će pljesnuti rukama.
U obadva Sahiha, Sunnenima Ebu Davuda i Nesaija te Muvetei od Sehla b. Seada Es Saidija se prenosi da je Allahov Poslanik salallahu te'ala alejhi ve selem rekao: Onaj ko primijeti grešku u namaza neka kaže subhanallah jer ako to učini osvrnut će se na njegovu opomenu dok će žene pljesnuti rukama.
Kada se imam upozori u trenutku kada bude ustajao na dodatni rekat njegova obaveza je da sjedne na tešehud zatim preda selam i učini sehvi sedždu čemu je dokaz hadis od Abdullaha b. Mesuda kojeg ćemo navesti. Ali ako je završio posljednji tešehud pa ustane na dodatni rekat sjest će i predati selam odmah. Dakle, neće ponavljati tešehud jer ako ne sjedne namaz će biti pokvaren kao i onima koji klanjaju iza njega i prate ga u dodatnom rekatu jer zna da je taj rekat višak.
Čak u ovakvom stanju na klanjaču je obaveza da ostane sjediti nastavljući sa zikrom i dovom, što u suštini, njemu, predstavlja priliku činjenja dobra na kraju namaza, sve dok imam ne završi dodatni rekat. Pa kada sjedne i preda selam onda će i klanjači predati selam sa njim bez da ga prestiže jer je slijeđenje imama vadžib. Klanjači nemaju pravo da napuste namaz prije nego što imam završi.
Onaj ko je ubjeđen da je imam napravio grešku u namazu radi koje je namaz pokvaren, kao da doda ili oduzme, pa ne upozori imama, njegov namaz neće biti valjan za razliku od imama i ostalih klanjača. Zbog toga što oni neznaju šta se desilo od dodavanja ili oduzimanja. Ali ako imam se sjeti, sam po sebi, u toku ili poslije namaza, mora se vratiti ponovo zanijetiti namaz učiniti dvije sehvi sedžde makar se kraj prethodnog namaza završio prije izvjesnog vremena pričom ili ovosjvetskim poslovima ali sve dok se nalazi unutar džamije. Buharija i autori Sunnena, dok je oba verzija Buharina, bilježe predaju od Ebu Hurejre radijjallahu anhu da je rekao: Allahov Poslanik salallahu te'ala alejhi ve selem nam je klanjao jedan od noćnih namaza dva rekata pa je predao selam. Pa je ustao te stao kod jednog drvenog stuba naslonivši se na njega kao da je ljut. Stavio je desnu ruku preko lijeve i isprepletao prste. Stavio je desni obraz na lijevu ruku a ja sam brzo izašao iz džamije pa su povikali: Namaz se skratio. Među ljudima su bili Ebu Bekr i Omer ali su se bojali da ga pitaju. Među ljudima je također bio čovjek dugih ruku po imenu Zul Jedejn. On reče: Allahov Poslaniče, jesi li zaboravio ili je namaz skraćen? Kaže: Nisam zaboravio niti je namaz skraćen. Pa reče: Jel tako kao što je rekao Zul Jedejn? Oni rekoše: Da. On prođe naprijed pa klanja ono što je izostavio pa predade selam. Zatim je donio tekbir pa učinio sedždu ili je malo više oduljio. Zatim je podigao glavu pa ponovo donio tekbir i učinio istu sedždu ili je malo više oduljio. Zatim je podigao glavu i donio tekbir. Možda su ga upitali, dakle prenosioca hadisa. Pa je predao selam. Pa je rekao: Obavijestio me Imran b. Hussajjin da je rekao pa je predao selam.
Buharija i autori Sunnena osim Ibn Madže i Ahmeda bilježe predaju od Abdullaha b. Mesuda radijjallahu anhu da je Allahov Poslanik salallahu te'ala alejhi ve selem klanjao podne pet rekata. Pa mu je rečeno: Jel na namaz nešto dodano? Kaže: A šta to? Rekoše: Klanjao si pet rekata. Oni učini dvije sedžde nakon selama.

Ako se nešto doda u namazu, ispravnije je učiniti sedždu nakon selama, kao što je navedeno u ovom hadisu a Allah najbolje zna i neka je selam i salavat na našeg vjerovjesnika Muhammeda, njegovu porodicu i sve ashabe.

د . أحمد بن عبد الكريم نجيب
Dr. Ahmad Nedžib
alhaisam@gmail.com